Osvrt :Tanja Ćurković,predsjednica Udruge Attivo Kupres
KUPRES – Pogrešan izbor lokacije za vaš projekat magnezija -AUFWIDERSEHEN
Posljednjih mjeseci izloženi smo vrlo agresivnoj promociji buduće investicije u kemijsko-prerađivačku industriju na Kupresu, koja bi prema naručiteljima ove propagande trebala biti spas za Kupres i EU.
U procesu proizvodnje glavna sirovina bio bi kupreški dolomit iz obližnjeg kamenoloma u Osmanlijama (Kupres), a osnovni proizvodi bili bi:
- metalni sirovi magnezij
- nusproizvodi: spinel, suhi led i legura aluminija i magnezija.
Osobno sam, kao predsjednica Udruge Attivo, sudjelovala u detaljnoj analizi Studije utjecaja projekta na okoliš Kupresa i želim izvijestiti našu kuprešku javnost da smo na 7 stranica dostavili vrlo argumentirane primjedbe Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
Na osnovi:
- Rezolucije Vijeća za ljudska prava UN 48/13
- Zakona o zaštiti okoliša
- Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom
- Prostornog plana Općine Kupres
predloženo je donošenje Rješenja o neprihvaćanju Studije o zaštiti okoliša, jer:
a) Predviđene aktivnosti projekta investitora pridonose ekocidu, koji se ne može izbjeći ni mjerama iz Studije, ni bilo kojim drugim mjerama – jer se radi o pogrešnom izboru lokacije za ovaj projekt.
b) Stanovništvo općine Kupres ne želi i ne može mijenjati svoj Prostorni plan i Strategiju razvoja, u kojima nema mjesta za ovakvu kemijsku industriju.
Cilj prostornog uređenja i strateškog opredjeljenja Općine Kupres je proglašenje ekološkog područja.
Postojeća eksploatacija dolomita kao građevinskog materijala predviđena je za rekultivaciju i postepeno zatvaranje.
U Prostornom planu (str. 18, točka 10.2) jasno su definirane gospodarske djelatnosti:
- poljoprivreda
- turizam
- prerađivačka industrija
Kemijskoj industriji nema mjesta.
c) Nova površina za eksploataciju dolomita iznosi 47,5 ha, a riječ je o:
- poljoprivrednom i šumskom zemljištu u vlasništvu države BiH
- privatnom zemljištu koje se mora prenamijeniti za eksploataciju – što još nije učinjeno.
Uvođenje kemijske industrije štetne po zdravlje izazvalo bi egzodus stanovništva i umjesto koristi donijelo ogromnu štetu i gubitak ljudskih i materijalnih resursa.
Štete koje bi donijela realizacija ovog projekta:
- Zagađenje izvorišta, voda, tla, zraka – nestanak osebujne kupreške flore i faune
- Masovno iseljavanje stanovništva s Kupresa
- Drastičan pad vrijednosti nekretnina
- Cijena m² zemljišta pala bi na nulu
- Trenutne cijene od 50–100 EUR/m² postale bi nedostižna prošlost
Kuprešaci i naši susjedi iz Hercegovine i Hrvatske već su ulagali u turizam i ugostiteljstvo. Implementacijom ovog projekta sve bi to bilo uništeno.
- Onečišćenje podzemnih voda koje se slijevaju prema Jadranu i Crnom moru
- Obezvrijeđena financijska podrška FBiH, BiH i RH
- Poticaji za povratak, stanovanje, turizam, kulturu, sport, infrastrukturu
- Značajna ulaganja iz Republike Hrvatske
Jesmo li sve to radili uzalud?
Ako jesmo – neka nam netko iz projekta objasni tko će nadoknaditi te štete, trud, ulaganja i emocionalnu vezanost za zavičaj.
- Održivost poljoprivrede i turizma bila bi dovedena u pitanje i obezvrijeđena
- Davanje velikog resursa – dolomita – stranim tvrtkama bez jasno definirane cijene i zakonske osnove
Procjena investitora: 100 milijuna tona dolomita.
Mi u Kupresu znamo koliko plaćamo m³ pijeska – koliko će Općina Kupres naplatiti dolomit ovom investitoru?
To moraju znati svi građani, jer se radi o resursu Kupresa!
Kakva je korist za Kupres?
Investitor ističe zapošljavanje 300–600 radnika.
O kakvoj se proizvodnji radi i kakve uvjete podrazumijeva – prikazano je na donjoj slici:
Tanja Ćurković, prof. njemačkog jezika
Predsjednica Udruge Attivo Kupres
